Libela

Sudjelovanje žena u lokalnim izborima 2009.-e možete pratiti putem web portala www.libela.org.

 

Ti lijepo pišeš – bit ćeš tajnica

"U koju god novu organizaciju dođem mlade žene su redovno tajnice", "Dok nisam izabrana u županijsku skupštinu bila sam pametna, sposobna i perspektivna. Nakon što sam izabrana postala sam 'nečija ljubavnica'", "Kad sam tek došla u stranku bila sam ona 'smišna mala' i gotovo nitko me nije shvaćao ozbiljno" samo su neka iskustva koje su mlade žene angažirane u politici podijelile sa sudionicama CESI-jeve konferencije "Mlade i aktivne: politička participacija mladih žena" koja se održala 16. prosinca u Zagrebu.

Pročitajte više!

 

Cilj nam je zajednički: više žena u politici!

"Teme obrađene na seminaru koristit će mi da pomognem kolegicama, kako stranačkim, tako i iz ostalih stranaka da ostvarimo naš zajednički cilj: više žena koje participiraju na lokalnim razinama vlasti!" rekla je jedna od sudionica drugog seminara projekta Liderice u lokalnim zajednicama.

Priopćenje za medije

Pročitajte više!

 

Konferencija: Mlade i aktivne!

Konferencija "Mlade i aktivne: politička participacija mladih žena" održati će se 16. prosinca 2008. godine u Europskom domu (Zagreb, Jurišićeva 1) s početkom u 9:30. Konferenciju su podržali Vlada RH - Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te Grad Zagreb - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.

Pozivamo Vas da sudjelujete na Konferenciji te doprinesete raspravi o političkoj participaciji mladih žena. Molimo da svoje sudjelovanje na konferenciji potvrdite na e-mail cesi@zamir.net do 12.prosinca 2008. godine.

Pročitajte više!

 

Počelo je odbrojavanje!

Lokalni izbori 2009. godine odvijaju se u starom društvenom okruženju s novim zakonodavnim okvirom. Staro društveno okruženje, naročito ono političko, karakterizirano je malom političkom participacijom žena, te seksizmom koji nije samo u gostionicama nego i za saborskom govornicom. Novi zakonodavni okvir određen je Zakonom o direktnom izboru Gradonačelnika/ica te novim Zakonom o ravnopravnosti spolova. Postavlja se pitanje dali će novi zakonodavni okvir utjecati na staro društveno uređenje i kako.

Pročitajte više!

 

Liderice u Zadru

"Sve što sam naučila na seminaru biti će od velike i neprocjenjive pomoći kako meni, tako i mojim stranačkim kolegicama u nadolazećim lokalnim izborima jer ćemo biti educiranije i osvještenije koliko vrijedimo te koliko možemo pridonijeti dobrobiti cijeloj zajednici" samo je jedan od komentara nakon prvog seminara projekta Liderice u lokalnim zajednicama. Seminar je bio namijenjen lokalnim političarkama iz 6 parlamentarnih stranaka u svrhu njihova osnaživanja i edukacije za lokalne izbore u svibnju 2009. godine.

Pročitajte više!

 

Zastupljenost spolova i rodne tematike u TV emisijama vezanim za parlamentarne izbore 2007. godine

Na inicijativu Povjerenstva za praćenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima, tvrtka Medianet d.o.o.provela je istraživanje "Praćenje frekvencije i načina zastupljenosti spolova i općenito rodne tematike u televizijskim emisijama vezanim za parlamentarne izbore 2007. godine".

Izvještaj se nalazi u prilogu

Izvještaj

 

Ukinut Zakon o ravnopravnosti spolova – katastrofa ili šansa za poboljšanje Zakona?!?

Iako se o tome već mjesecima priča u kuloarima, vijest je danas potvrđena i s mjerodavnog mjesta. Ustavni sud ukinuo je Zakon o ravnopravnosti spolova radi pogrešnog načina izglasavanja 2003. godine. 

Zakon o ravnopravnosti spolova važan je jer definira ravnopravnost spolova, izravnu i neizravnu diskriminaciju po spolu, utvrđuje institucionalne mehanizme za promicanje ravnopravnosti spolova, te promiče stvaranje okružja jednakih mogućnosti za žene i muškarce. Zato smatramo izuzetno važnim da Hrvatski Sabor što prije pristupi ponovnom izglasavanju Zakona o ravnopravnosti spolova.

 

Priopćenje u cijelosti pročitajte u prilogu

Priopcenje - Zakon o ravnopravnosti spolova

 

Zatupnice i Ministrice

U Saboru su trenutno 33 žene ili 21,5%, od čega njih 11 iz HDZ-a (16,6%), 18 iz SDP-a (32,1%), još uvijek 2 iz HNS-a (28,5%), 1 iz HSS-a (16,6%) te zastupnica češke i slovačke nacionalne manjine.

Sukladno najavama u Vladi su 4 žene, Jadranka Kosor, Đurđa Adlešič, Marina Matulović-Dropulić i Ana Lovrin, što je 22%.

 

Izabrano prvo saborsko Povjerenstvo

Kako prenosi Index izabrano je Mandatno imunitentno povjerenstvo. Damir Sesvečan je predsjednik, a kao članovi u Povjerenstvo su izabrani Arsen Bauk, Gordana Sobol, Vladimir Šišljagić, Tomislav Čuljak, Ratko Gajica, Vladimir Ivković i Ivan Hanžek. Osmovani su još i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u kojemu je samo jedna žena, Ingrid Antičević Marinović te Odbor za zakonodavstvo potpredsjednica kojeg je Ingrid Antičević Marinović, a preostale članice su Nada Čavlović Smiljanec te Zdenka Čuhnil.

Inače Sabor je konstituiran izborom Luke Bebića za predsjednika Sabora. Biraju se 5 potpredsjednika/ce Sabora, od čega tri daje pozicija i prema najavama to će biti Ivan Jarnjak, Josip Friščić i Vladimir Šeks. Dva potpredsjednička mjesta dobiva opozicija i najavljene su kandidature Vesne Pusić, Željke Antunović i Nevena Mimice. Izbor potpredsjednika Sabora trebao bi uskoro uslijediti.

 

Danas novi Sabor, sutra nova Vlada

Ako je vjerovati medijskim natpisima u novoj vladi biti će samo 4 žene što je 22%. To predstavlja značajan korak unazad jer je u prošloj vladi bilo 28% žena. U Vladu ulaze Jadnaka Kosor kao Potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i Ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Đurđa Adlešič kao Potpredsjednica Vlade za unutarnje poslove, Marina Matulović-Dropulić kao Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Ana Lovrin kao Ministrica pravosuđa.

U medijima se već naveliko spekulira o zamjenama pojedinih izabranih zastupnika i zastupnica radi nespojivih dužnosti ili iz nekih drugih razloga. Sve najave su također zabrinjavajuće jer je moguće da se i dosadašnja brojka od 32 žene još smanji. Tako se najavljuje da će Đurđu Adlešić, Marinu Lovrić, Danicu Hursu i Sunčanu Glavak zamjeniti muškarci čime bi broj žena u Saboru pao na 28 ili 18,3%.

 

Koalicijski sporazum - a gdje su žene?

Iz Koalicijskog sporazuma koji su danas potpisali HDZ, HSS i HSLS, očito je da će žene i rodna ravnopravnost naredne 4 godine ostati na marginama državne politike.

Pregledom Sporazuma uočavamo da jedina skupina žena koja se spominje u Koalicijskom sporazumu HDZ-HSS-HSLS su mlade žene za koje će se osigurati uklanjanje diskriminacijskih uvjeta pri njihovu zapošljavanju. Krajnji rok: do kraja 2008. Uz mlade žene još samo "Rodilje" mogu očekivati mjere za unapređenje njihova položaja u svrhu demografske obnove zemlje koja je koalicijski prioritet obiteljske politike u narednom mandatu. Unapređenje društvenog položaja žena i stvaranje jednakih mogućnosti za žene nisu na listi političkih prioriteta Koalicije.

U sporazumu nema rješenja za 61% nezaposlenih žena, nema niti naznake rješavanja mizerne političke participacije žena, nema poticanja ženskog poduzetništva, nema rješavanja problema dvostruke diskriminacije žena s invaliditetom (a i same osobe s invaliditetom su smještene u dvije rečenice poglavlja "Obitelj"). Ima tek rečenica ili dvije o nasilju u obitelji protiv kojeg će se Koalicija boriti te ga istraživati. Reproduktivno zdravlje se spominje u jednoj rečenici o mladima pri čemu niti uz najbolju volju ne uspijevamo protumačiti smisao iste: "Osigurat ćemo pružanje prikladne potpore mladima uz njihovo aktivno sudjelovanje u programima zdravstvene zaštite – posebno u području planiranja obitelji, obiteljskog života, spolnog i reproduktivnog zdravlja prevencije SPI i rizičnih ponašanja.". Također se naznačuje mogućnost uvođenja plaćanja ginekoloških usluga u okviru Primarne zdravstvene zaštite.

U Sporazumu se pronašlo mjesto za niz najrazličitijih nacionalnih strategija i politika za koje se stranke potpisnice obvezuju da će se provoditi, ali među njima nema Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova. Ravnopravnost spolova, kao temeljna vrednota ustavnog poretka RH, nije našla svoje mjesto niti u načelima niti u temeljnim ciljevima sporazuma. U poglavlju Obitelj nalazi se rečenica: "...posebnu brigu posvetit ćemo povećanju ravnopravnosti u obitelji i društvu", pri čemu se ne pojašnjava o čijoj ravnopravnosti se govori.

Baš kao što smo i predvidjele analizirajući predizborne programe, žene i rodna ravnopravnost nisu zastupljene u politikama planiranim za naredne 4 godine. Za utjehu nam ostaje činjenica da su nam političke stranke prije izbora i "obećavale" da neće imati politike koje će unaprijediti položaj žena u društvu, i da to "obećanje" planiraju i ostvariti.

 

Jedna zastupnica manje?

Zagorski list, kako je prenio portal Zagorje.com, objavio je vijest da će umjesto Danice Hurse (HNS, 3. izborna jedinica) u saborske klupe zasjesti Željko Vincelj. U članku se kaže kako će "posao tajnika ŽO HNS KZŽ do lokalnih izbora, dakle do 2009. godine, obavljat će Danica Hursa, za koje će vrijeme, citiramo, osvojeni saborski mandat staviti u mirovanje. Posao zastupnika u Hrvatskom saboru do lokalnih izbora, obnašat će Željko Vincelj.".

Ukoliko je ova vijest točna, u Hrvatskom Saboru biti će jedna žena manje, u HNS-ovom Klubu zastupnika/ca ostaje samo jedna žena, a HNS zaslužuje svoje mjesto na stupu srama.

Reakcija CESI nalazi se u prilogu.

priopcenje

 

Preporuke za povećanje političke participacije žena

CESI je izradio "Preporuke za povećanje političke participacije žena" namijenjene političkim strankama.

Analize protekle izborne kampanje nam pokazuju da političke stranke nisu spremne povećati broj žena na listama, da se pitanjima rodne ravnopravnosti bave deklarativno i vrlo konzervativno, ograničavajući žene na njihovu reproduktivnu ulogu te da su sklone tijekom promidžbe potencirati stereotipno prikazivanje žena kao onih koje u većoj mjeri padaju na teret države (studentice, majke/rodilje), a manje kao osobe koje pridonose razvoju zemlje (poduzetnice, gospodarstvenice, znanstvenice). Istovremeno u javnoj komunikaciji na pitanje zašto nemaju više žena na izbornim listama, stranke odgovaraju da se žene nedovoljno uključuju u politiku i/ili da je političkim strankama prvenstveno važna kompetencija kandidata/kinja, a ne spol. Obzirom da nam je teško povjerovati da u Hrvatskoj postoji samo 20% žena kompetentnih za obnašanje dužnosti zastupnica u parlamentu te ako uzmemo u obzir činjenicu da niti jedna parlamentarna stranka nema plan za unapređenje sudjelovanja žena u politici, iako ih na to obvezuje Zakon o ravnopravnosti spolova, i na sve to dodamo razmjerni izborni sustav sa zatvorenim listama, dolazimo do toga da je ipak primarna odgovornost za povećanje političke participacije žena na političkim strankama. Političke stranke ako žele ozbiljno ispunjavati svoju funkciju zastupanja građana/ki i zagovaranja koncepcije općeg dobra, nužno moraju uključiti žene kao one koje zastupaju i uvažavati interese i potrebe žena kao neodvojivi dio svake koncepcije općeg dobra.

Preporuke za povećanje političke participacije žena

 

Analiza TV spotova i plakata

Izbornu kampanju možemo promatrati kao vrhunac argumentirane rasprave o bitnim problemima društva te kao vrlo važno sredstvo informiranja i edukacije javnosti. U tom periodu političke stranke na Dnevni red bi trebale stavljati najvažnije društvene teme i zato je važno analizirati da li i kako ravnopravnost spolova dolazi na Dnevni red stranačkih kampanja, odnosno jesu li one spremne svoje deklarativno podržavanje ravnopravnosti spolova demonstrirati i u ovoj vrsti komunikacije s biračkim tijelom . Uz stranačke programe i liste, tijekom izborne kampanje najvažnije sredstvo komuniciranja s javnošću su TV spotovi i plakati. njihovu poruku stranke samostalno kreiraju, pa  birači i biračice tu poruku primaju izravno,  bez intervencije masovnih medija u njen sadržaj. Načinom na koji stranke prikazuju  žene u TV spotovima i na plakatima nedvosmisleno nam govore što misle o ravnopravnosti spolova, te kakvu ulogu pridaju ženama.

Analiza TV spotova

Analiza plakata

 

Kratke biografije saborskih zastupnica

JADRANKA KOSOR (1953., Zagreb), diplomirana je pravnica. Do 1995., kada je prvi puta izabrana u Hrvatski Sabor, radila je kao novinarka. Trenutno je potpredsjednica Vlade RH i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Ujedno je i zamjenica predsjednika HDZ-a.

VESNA PUSIĆ (1953., Zagreb) redovna je profesorica na Filozofskom fakultetu, doktorirala je sociologiju. Predsjednica je HNS-a.

MIRELA HOLY (1971., Zagreb) doktorica je humanističkih znanosti. Gošća je predavačica na Veleučilištu VERN te na London School of PR. Od 2000. do 2005. godine radila u Ministarstvu zaštite okoliša u kabinetu ministra, prvo kao voditeljica odnosa s javnošću te potom kao šefica kabineta. Trenutačno radi kao izvršna direktorica u Maksima komunikacijama. Članica Izvršnog odbora SDP-a, tajnica Programskog savjeta te voditeljica Eko-foruma. 

MIRJANA FERIĆ-VAC (1946., Zagreb) profesorica je engleskog i njemačkog jezika i književnosti. Predavala je na gimanziji u Offenbachu te sudjelovala u mnogim obrazovnim programima za imigrante u SR Njemačkoj. Članica Glavnog odbora SDP-a i članica Predsjedništva Socijalističke internacionale.

BIANCA MATKOVIĆ (1974., Zagreb) državna je tajnica i predstojnica Ureda predsjednika Vlade RH.

ĐURĐA ADLEŠIĆ (1960., Bjelovar) završila je studij komparativne književnosti, a razliku za zvanje nastavnice hrvatskoga jezika položila je na Pedagoškoj akademiji u Banjoj Luci. Radila je kao nastavnica hrvatskog jezika u osnovnoj školi u Bjelovaru i bavila se novinarstvom. Predsjednica je HSLS-a i gradonačelnica Bjelovara.

MARIJA LUGARIĆ (1978., Zagreb) diplomirala je na Učiteljskoj akademiji, a trenutno je studentica poslijediplomskog studija «Suvremena osnovna škola». Zastupnica u Hrvatskom saboru od 2000.godine. Članica Glavnog odbora SDP-a, predsjednica Glavnog odbora Foruma mladih SDP-a.

VESNA ŠKULIĆ (1961., Zagreb) upravna je referentica i studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Do 2003. godine radila kao pomoćnica tajnice Povjerenstva Vlade RH za osobe s invaliditetom u Državnom zavodu za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. U proteklom mandatu bila je zastupnica u Hrvatskom saboru i predstavljala osobe s invaliditetom. Članica SDP-ovog Savjeta za civilno društvo i ljudska prava.

SUNČANA GLAVAK (1968., Čakovec) glasnogovornica je Ministarstva kulture.

DANICA HURSA (1950., OROSLAVJE) kemijska je tehničarka. Radila je kao voditeljica nabave u Klariko voću i H.O.N.I.N.G.-u. Tajnica je županijske organizacije HNS-a u Krapinsko-zagorskoj županiji.

DRAGICA ZGREBEC (1950., Čakovec) diplomirana je ekonomistica. Bila je direktorica Čakovečkih mlinova i predsjednica Uprave Agromeđimurja. Saborska zastupnica od 1995. do 2007. godine.

NADICA JELAŠ (1957., Strahoninec) diplomirana je ekonomistica, voditeljica Odsjeka analiza, statistike i boniteta u FINA-i Čakovec. Potpredsjednica SDP-a Međimurja, predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Međimurske županije.

BILJANA BORZAN (1971., Osijek) je liječnica. Zaposlena u Domu zdravlja Osijek, trenutno na specijalizaciji Medicine rada i sporta. Od 2001. vijećnica u osječkome Gradskom vijeću, u drugom dijelu prošloga mandata na funkciji predsjednice Gradskoga vijeća.
Članica SDP-a od 1999. godine. Krajem 2005. izabrana za predsjednicu Gradske organizacije SDP-a Osijeka. Potpredsjednica Glavnoga odbora SDP-a.

NADA ČAVLOVIĆ SMILJANEC (1959., Virovitica) diplomirana je pravnica. Načelnica odjela za utvrđivanje poreza u Ministarstvu financija, Porezna uprava - Područni ured Virovitice. Predsjednica SDP-a Virovitičko-podravske županije.

SUZANA BILIĆ VARDIĆ (1964, Slavonski Brod) je Zamjenica župana Brodsko-posavske županije.

SONJA ŠIMUNOVIĆ (1978., SLAVONSKI BROD) doktorica je medicine, specijalizantica interne medicine u Općoj bolnici “Dr. J. Benčević”, Slavonski Brod. Radila u sanitetu jedne tvrtke za razminiranje. Predsjednica Foruma mladih SDP-a u Slavonskom Brodu, članica Izvršnog odbora brodskog SDP-a. Bila aktivna članica GONG-a te radne skupine za izradu Gradskog programa djelovanja za mlade. Slobodno vrijeme provodila s članovima Udruge distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida.

mr.sc. MARIJA PEJČINOVIĆ BURIĆ (1963., ZAGREB) diplomirala je 1985. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer vanjske trgovine. Postdiplomski studij završila je 1994. u Bruggeu u Belgiji. Od 1995. do 1997. bila je direktorica Europskog doma Zagreb, potom radi u Plivi kao direktorica Ureda za koorporativne komunikacije. U Ministarstvo europskih integracija odlazi 2000., a 2004. postaje pomoćnica ministra. Početkom 2004. postaje državna tajnica Ministarstva europskih integracija. Bila je u Upravnom odboru Zaklade za razvoj civilnog društva.

MARIJANA PETIR (1975., VELIKA LUDINA) diplomirana je teologinja i biologinja te ing. ekologije. 2004. upisala je poslijediplomski specijalistički studij na Katoličko bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje. Radila je kao glasnogovornica HSS-a i tijekom predsjedničke kampanje u izbornom stožeru Stjepana Mesića. U jednom periodu saborska zastupnica, a trenutno je Zamjenica Županice Sisačko-moslavačke županije.

MARINA LOVRIĆ (1963., SISAK) završila je Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu. Županica je Sisačko-moslavačke županije i predsjednica Županijske organizacije Socijaldemokratske partije Hrvatske – SDP-a. Prije izbora na mjesto županice upravljala je Poslovnom jedinicom "Čazmatrans-a" u Sisku. Članica je Glavnog odbora SDP-a. Kao potpredsjednica Udruge gospodarstvenika bavi se analitikom gospodarstva u cjelini kao i pojedinih gospodarskih grana.

MARINA MATULOVIĆ DROPULIĆ (1942., ZAGREB) je arhitektica, političarka, bivša gradonačelnica grada Zagreba, aktualna ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u Vladi Republike Hrvatske. Dobitnica je Godišnje nagrada Vladimir Nazor za arhitekturu (1983.).

MILANKA OPAČIĆ (1968., ZAGREB) diplomirana je politologinja. Potpredsjednica SDP-a. Za zastupnicu u Hrvatskom saboru izabrana 1992., 2000. i 2003. godine. Od lipnja 2007. godine predsjednica Kluba zastupnika SDP-a. Članica Udruge “Hrabri telefon” - udruge za zlostavljanu i zanemarenu djecu.

BISERKA VRANIĆ (1966., OZALJ) upravna je referentica, gradonačelnica Ozlja u drugom mandatu. Predsjednica SDP-a Ozlja, članica Glavnog odbora SDP-a Hrvatske. Od 1995. do 2001 zaposlena u SSSH - povjereništvo Karlovačke županije. Imenovana povjerenicom SSSH za Ozalj i Žakanje. Članica Odbora za lokalnu samoupravu pri Vijeću Europe.

GORDANA SOBOL (1961., ZAGREB) diplomirana je psihologinja – profesorica. Saborska zastupnica. Bila je predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova. Izuzetno dobru suradnju ostvarila s nevladinim udrugama, posebno iz područja ženskih i ljudskih prava. Predsjednica Savjeta Udruge “Korak” iz Karlovca, koja u svom skloništu skrbi o žrtvama obiteljskog nasilja, članica Udruge “Mobbing”, predsjednica Ženskog nogometnog kluba “Agram”.

TANJA VRBAT (1979., UMAG) magistrica je političkih znanosti. Diplomirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Trstu. Polaznica znanstvenog doktorskog studija javnog prava i javne uprave na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Potpredsjednica Socijalističke internacionale mladih (IUSY). Članica Gradskog odbora SDP-a Umaga, bila je i predsjednica te organizacije gdje je obnašala i dužnost predsjednice gradske organizacije SDP-a. Bila je međunarodna tajnice Foruma mladih SDP-a, trenutno je članica Izvršnog odbora Foruma mladih. Aktivna na području međunarodne suradnje.

ANA LOVRIN (1953., ZADAR) diplomirana je pravnica. Obnašala je dužnosti u gradu Zadru (tajnica Grada, zamjenica gradonačelnika), a 2003. nakon imenovanja Božidara Kalmete ministrom, postala i je gradonačelnicom Zadra. U veljači 2006. imenovana je ministricom pravosuđa.Od 2003. godine predsjednica je Gradskog odbora HDZ-a Zadra, članica Županijskog odbora HDZ-a Zadarske županije te članica Središnjeg odbora HDZ-a.

NEDJELJKA KLARIĆ (1954., ŠIBENIK) diplomirana je socijalne radnica. 25 godina radila u Centru za socijalnu skrb u Šibeniku, od kojih 11 godina kao ravnateljica Centra. Istovremeno, bila je pročelnica Regionalnog ureda prognanika u vrijeme ratnih i prvih poratnih godina Domovinskog rata. Početkom 2004. Vlada Republike Hrvatske imenovala ju je pomoćnicom ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Trenutno je gradonačelnica Šibenika. U listopadu 2005. izabrana za potpredsjednicu Udruge gradova Republike Hrvatske te je ujedno i članica Povjerenstva za decentralizaciju Vlade Republike Hrvatske. Također je i predsjednica Županijske zajednice žena Katarina Zrinski.

INGRID ANTIČEVIĆ-MARINOVIĆ (1957., ZADAR) diplomirana je pravnica, dugogodišnja odvjetnica. Bila je predsjednica saborskog Odbora za zakonodavstvo i ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave u koalicijskoj Vladi. Predsjednica Gradske organizacije SDP-a Zadra. Članica Nacionalnog vijeća za borbu protiv korupcije i Državnoodvjetničkog vijeća, nositeljica plakete Javnobilježničke komore za unapređenje rada javnog bilježništva.

BRANKICA CRLJENKO (1965., ŠIBENIK) diplomirana je socijalna radnica. Ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Šibeniku. Zamjenica predsjednika Gradske organizacije SDP-a Šibenika. Sudjelovala na brojnim seminarima i stručnim simpozijima vezanim uz društvenu reakciju na zlostavljanje i zanemarivanje djece i kazneno pravnu zaštitu zlostavljane djece.

DUBRAVKA ŠUICA (1957., DUBROVNIK) diplomirala je engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izrada magistarskog rada dijeli je od zvanja magistre na Katedri amerikanistike na istom fakultetu.  Kao profesorica engleskog i njemačkog jezika aktivno je predavala u dubrovačkim osnovnim i srednjim školama i visokoobrazovnim institucijama od 1981. do 2001. godine, Obnašala je dužnost ravnateljice Gimnazije Dubrovnik od 1996. do 2000. godine. Na lokalnim izborima 2001. godine izabrana je prvi puta za gradonačelnicu. Na parlamentarnim izborima 2000. i 2003. godine izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Među ostalim, obnašala je dužnost predsjednice saborskog Odbora za obitelj, mladež i šport, a od 2004. godine obnaša dužnost predsjednice Hrvatskog izaslanstva u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe i potpredsjednice Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe.  Na lokalnim izborima 2005. godine građani Dubrovnika je ponovno biraju za svoju gradonačelnicu. 2005. godine izabrana je za Gradonačelnicu godine u Republici Hrvatskoj, a 2006. izabrana je među TOP 10 gradonačelnika svijeta.

ŽELJKA ANTUNOVIĆ (1955., ZAGREB) diplomirana je ekonomistica. Završila je program "Vođenje u uvjetima razvoja", HarvardUniversity, 1999.  Od 1980. do 1984. šefica je financijske službe Mesne industrije "Sljeme", a potom, do 1993. godine radi u Stambeno-komunalnom poduzeću "Zagreb". Od 1993. do 1995. urednica je i savjetnica u časopisu "Računovodstvo i financije" Hrvatske udruge računovođa i financijskih djelatnika. Bila je vijećnica u Skupštini Grada Zagreba (1993.-1995., 1997.-1998.), a saborskom je zastupnicom izabrana 1995., 2000. i 2004.  Bila je prva predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a, od 1995. do 1999.  Kao voditeljica delegacije predstavljala je Republiku Hrvatsku na glavnoj skupštini UN-a, posebno zasjedanje pod nazivom «Žene 2000», o rodnoj jednakosti razvoju i miru za 21. stoljeće (New York, SAD, 2000.), te na svjetskoj konferenciji protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i netolerancije (Durban, Južna Afrika, 2001.). Trenutno je zamjenica predsjednika SDP-a.

TATJANA ŠIMAC-BONAČIĆ (1957., DUBROVNIK) doktorica je stomatologije, specijalistica pedodontica na stomatološkoj poliklinici u Dubrovniku. Predsjednica Gradskog odbora SDP-a Dubrovnik, članica Izvršnog odbora Županijske organizacije SDP-a.

ZDENKA ČUHNIL (1949, Pakrac) magistrica je agronomije. zastupnica je češke i slovačke nacionalne manjine. 

 

Nove zastupnice

Ukupno su izabrane 32 zastupnice što je 20,9%. Najviše izabranih zastupnica je iz SDP-a (18 ili 32%), a zatim iz HDZ-a (9 ili 14,7%). Izabrane su dvije zastupnice iz HNS-a, te po jedna iz HSLS-a, HSS-a i zastupnica češke i slovačke nacionalne manjine.

HDZ – Jadranka Kosor, Bianca Matković, Sunčana Glavak, Suzana Bilić Vardić, Marija Pejčinović Burić, Marina Matulović Dropulić, Ana Lovrin, Nedeljka Klarić, Dubravka Šuica

HNS – Vesna Pusić, Danica Hursa

SDP – Mirela Holy, Mirjana Ferić-Vac, Marija Lugarić, Vesna Škulić, Dragica Zgrebec, Nadica Jelaš, Biljana Borzan, Nada Čavlović-Smiljanec, Sonja Šimunović, Marina Lovrić, Milanka Opačić, Biserka Vranić, Gordana Sobol, Tanja Vrbat, Ingrid Antičević-Marinović, Brankica Crljenko, Željka Antunović, Tatjana Šimac-Bonačić

HSLS – Đurđa Adlešić

HSS - Marijana Petir

Češka i slovačka nacionalna manjina: Zdenka Čuhnil

 

Stranački programi & rodna ravnopravnost

Stranački izborni programi govore o tome što je strankama važno, koje društvene probleme prepoznaju i što je najvažnije, koja im je lista prioriteta. Kada je u pitanju rodna ravnopravnost odnosno pozicija žena u društvu očito je da političke stranke prvenstvenu pažnju pridaju ženama koje su majke ili planiraju postati majke. Single žene bez djece očito nemaju nikakvih problema u našem društvu. Starije žene imaju samo pokoji zdravstveni problem. Politička participacija žena je također zanemariv problem. Na tržištu rada se žene susreću s problemima samo ako su majke, a i to rijetko. Stakleni strop ne postoji. Općenito, kada čitamo programe hrvatskih stranaka, imamo osjećaj da se statistike o 60% nezaposlenih žena, 15-20% manjim plaćama za žene, političkoj participaciji žena od svega 20%, ne odnose na Hrvatsku.

Ovdje pogledajte pregled programa. Cjelovite programe stranaka možete pronaći na njihovim web stranicama.

 

Tribina Ne budi samo pijun – izađi na izbore

CESI organizira tribinu “Ne budi samo pijun – izađi na izbore” na kojoj će se govoriti o političkoj participaciji mladih te će mladi kandidati/kinje predstaviti programe stranaka za mlade i pozvati mlade da izađu na izbore. Gosti tribine su dr.sc. Berto Šalaj, asistent na Fakultetu političkih znanosti i mladi kandidati/kinje parlamentarnih stranaka: Valentina Jarnjak (DC), Mile Grubišić (HNS), Renata Orlić (HSLS), Ivan Tepeš (HSP), Nenad Matić (HSS) i  Marija Lugarić (SDP).

Tribina će se održati u četvrtak, 22. studenog 2007. godine, s početkom u 11 sati u Kulturno informativnom centru (KIC), Preradovićeva 5, Zagreb.

 

Kvote za žene, sankcije za političke stranke

Izborne liste za predstojeće paralmentarne izbore jasno pokazuju da je nužno uvesti zakonodavna rješenja koja će sankcionirati stranke koje se ne pridržavaju odredbi o uravnoteženom sudjelovanju žena u politici. Uz sankcije, nužno je uvođenje rodnih kvota kao mehanizma koji će prisliti stranke da počnu sastavljati rodno uravnotežene liste. Ne smiju se dešavati situacije u kojima će koalicija poput HSS-HSLS imati listu na kojoj nema niti jedne žene. Potpuno su deplasirane stranačke isprike da se žene ne uključuju u političke stranke i da je prvenstveno bitna kvaliteta osoba koje dolaze na liste. Žele li time političke stranke implicirati da je samo 20% žena dovoljno kvalitetno za izborne liste, naspram 80% muškaraca?!? Ili se ipak radi o tome da stranke niti ne pokušavaju uključiti žene u svoj rad? Članak 15. Zakona o ravnopravnosti spolova kaže "Političke stranke koje su upisane u registar političkih stranaka usvajaju svake četiri godine plan djelovanja o pitanju uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca i, u skladu s njim, određuju metode za promicanje uravnoteženije zastupljenosti žena i muškaraca u tijelima stranke, na popisima kandidata za izbore u Hrvatski sabor i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave". Stranke to nisu učinile i to je jedan od razloga poražavajućeg broja žena na izbornim listama. Jedan od razloga je svakako i patrijahalno društveno okruženje koje ni na koji način ne potiče žene da se uključe, već naprotiv, čini žene nepoželjnima u bilo kojoj vrsti javnog angažmana. Izuzev humanitarnog, naravno. Vrlo je važno da Vlada kontinuirano potiče programe koji bi osnaživali i poticali žene na uključivanje u političke procese te na mijenjanje postojećih odnosa moći.

Više....

 

Nove nade hrvatskog seksizma

Piše Vesna Kesić na portalu H-alter:

"Među sadašnjima i vrlo moguće i budućim akterima političkog života u Hrvata u Hall of Shame ulaze:

• Žena bez djece je kao muškarac bez odsluženog vojnog roka - Vjekoslav Marochini, SDP, član Poglavarstva Duga Rese (kandidatkinji za mjesto pročelnice grada)
• Ne čudi me, s obzirom da ste tako mladi, da ste toliko zainteresirani za seksualni odgoj - Neven Ljubičić, ministar zdravstva, HDZ, Mariji Lugarić, SDP.
• I onda se mi čudimo Čučiću - Damir Kajin, saborski zastupnik IDS-a, u Piramidi, Marijani Petir (HSS)
• Ja ne mrzim i ne vrijeđam žene, ja ih obožavam. A Marijana Petir se bavi bapskim poslom, jer besposlen pop i jariće krsti…. - Damir Kajin, IDS.
• Od kad više niste u Vladi, vaša se retorika pretvorila u retoriku povrijeđene žene. Žena varala muža, nakon toga se brak raspao -Damir Polančec, potpredsjednik Vlade, HDZ, Vesni Škare Ožbolt, DC"

glasački listić

 

Stup srama & Naj-seksistička izjava

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U teškoj konkurenciji za najseksističkiju izjavu pobjedu su odnjeli evergreeni hrvatskog seksizma: "Bog vas je stvorio za madrac, a ne mudraca" u izvedbi Ante Kovačevića i "Više rađaj, manje pričaj" u izvedbi Vice Vukojevića!!

 

Pridružite nam se!!

Dana 10. studenog (subota) od 11 do 13 sati održavamo uličnu akciju na križanju Bogovićeve i Gajeve ulice u Zagrebu, u sklopu koje ćemo postaviti stup srama za stranke koje su kandidirale manje od 40% žena. Također će biti organizirano glasovanje građana/ki za naj-seksističku izjavu hrvatskih političara.

Priopcenje

 

Mlade žene u izborima

Na izbornim listama kandidirane su ukupno 293 mlade žene (godište 1977. nadalje) što je 27,30% mladih žena u ukupnom broju kandidiranih žena. Ako pogledamo samo parlamentarne stranke, situacija je bitno drugačija. U ukupnom broju žena koje su kandidirale parlamentarne stranke, mlade žene čine 12,77%. Najviše mladih žena kandidirao je DC, njih 13. Zatim slijedi SDP sa 6 i HSP sa 4 kandidirane mlade žene. HDZ i HDSSB su kandidirali 2, a HNS i HSS-HSLS 1 mladu ženu. Među mladim kandidatima parlamentarnih stranaka, mlade žene čine 38,15%, dok među svim kandidatima parlamentarnih stranaka mlade žene čine 2%.

 

Najviše žena kandidirano u 1. izbornoj jedinici

Najbliže ravnomjernoj zastupljenosti žena na izbornim listama su liste u 1. izbornoj jedinici u kojoj je kandidirano 37% žena. Najmanje žena, 25%, kandidirano je u 5. izbornoj jedinici.

Od parlamentarnih stranaka ravnomjernu su zastupljenost žena ostvarili SDP u 1. (43%) i 9. izbornoj jedinici (43%), HNS u 1. izbornoj jedinici (57%), DC u 2. izbornoj jedinici (43%) i HSU u 8. izbornoj jedinici (43%).

 

Parlamentarne stranke kandidrale ispodprosječan broj žena

Kako je izvjestilo Državno izborno povjerenstvo, ukupno je kandidirano 29,93% žena što je rast od 5% u odnosu na prošle izbore za Hrvatski sabor. No, ono što je zabrinjavajuće jest da su parlamentarne stranke kandidirale svega 21,06% žena što je čak nešto manje nego što je bio udio žena u prošlom sazivu parlamenta. Najmanje žena, 7%, kandidirao je SBHS, svega 14,94% kandidirao je HSP, a odmah iza njega je koalicija HSS-HSLS sa 15,71%. Zatim slijede HSU i HDSSB sa 17,86%, a ispod 20% ostao je i HDZ s 19,48% žena na listama. Malo preko 20% kandidiranih žena ima HNS (20,71%), dok je DC kandidirao 29,22% žena. Među parlamentarnim strankama, najviše žena kandidirao je SDP - 30,71%.

 

Državno izborno povjerenstvo o listama

Točno u ponoć 31. listopada istekao je rok za predaju kandidacijskih lista i kandidatura za izbor zastupnika/ca u Hrvatski sabor. U proteklih 14 dana od raspisivanja izbora, Državno izborno povjerenstvo zaprimilo je u 251 kandidacijsku listu i 71 kandidaturu za zastupnike/ce nacionalnih manjina. Ukupno je kandidirano 3585 kandidata, od toga 2.512 muškaraca (70,07%) i 1073 žene (29,93%). Prosjek starosti kandidata je 43,41 godina (muškarci 44,70; žene 40,40 godina). Najstariji kandidat rođen je 1918, a najmlađi 1989. godine.

Priopćenje DIP-a o izbornim listama nalazi se u prilogu.

Priopćenje DIP-a o listama

 

Samo 19,48% žena na HDZ-ovim listama!

Hrvatska demokratska zajednica kandidirala je svega 19,48% žena na listama za 11 izbornih jedinica. Dvije žene su prve, Jadranka Kosor u prvoj izbornoj jedinici i Marina Matulović-Dropulić u 7. izbornoj jedinici, samo jedna žena je na drugom mjestu, Suzana Bilić Vardić u 5. izbornoj jedinici i samo jedna žena je na trećem mjestu, Sunčana Glavak u 3. izbornoj jedinici. Najviše žena, njih 7 je na desetim mjestima izbornih lista.

 

DC kandidirao 27,92% žena

Demokratski centar kandidirao je ukupno 27,92% žena na svojim izbornim listama u ukupno 11 izbornih jedinica. Nositeljica svih izbornih lista je predsjednica DC-a Vesna Škare-Ožbolt, pri čemu je ona prva u 5. izbornoj jedinici. Uz Vesnu Škare Ožbolt, prva je na listi 3. izborne jedinice Valentina Jarnjak, a na istoj listi je druga Mirjana Kolarek-Karakaš. Ukupno pet žena je na trećim mjestima, a najviše žena, 42,86%, Demokratski je centar kandidirao u 2. izbornoj jedinici.

 

IDS-ova lista za 8. izbornu jedinicu

Istarski demokratski sabor izlazi na izbore u 8. izbornoj jedinici. Na IDS-ovoj listi se nalaze 4 žene (28,57%) od kojih je prva Dorotea Pešić Bukovac i to tek na 5. mjestu. Preostale tri kandidatkinje IDS-a su Nevija Poropat na 8., Alida Perkov na 12. i Nataša Miljak na 14. mjestu.

 

Na listi koalicije HSS-HSLS za 9. izbornu jedinicu niti jedna žena!

Koalicija HSS-HSLS objavila je izborne liste na kojima je svega 15,71% žena. Koalicija ima dvije nositeljice lista, Tatjanu Holjevac u 1. izbornoj jedinici i Marijanu Petir u 6. izbornoj jedinici. Predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić druga je u 2. izbornoj jedinici, a također druga je donedavna Županica Krapinsko-zagorske županije Vlasta Hubicki u 3. izbornoj jedinici. Dvije žene su treće, Marija Ledinski Anić u 1. izbornoj jedinici te Ružica Vidaković u 5. izbornoj jedinici. I Koalicija najbolju zastupljenost žena ima u 1. izbornoj jedinici (35,71%), dok u 9. izbornoj jedinici nisu kandidirali niti jednu ženu.

Prema zadnjem istraživanju Jutarnjeg lista i Pulsa, saborskim zastupnicama mogle bi postati Đurđa Adlešić i Marijana Petir što znači da niti HSLS niti HSS nisu napravili iskorak po pitanju participacije žena u parlamentu (u prošlom sazivu također je svaka stranka imala jednu saborsku zastupnicu).

 

Nove blogerice

Kako nam se bliže izbori, sve je više naših političarki prisutno u blogosferi.

Dobrodošle!
Marijana Petir
Vesna Pusić
Andrea Zlatar Violić

 

Rodna ravnopravnost i mediji

(prenosimo s H-alter.org)

"Predizborno razdoblje u kojem se Hrvatska nalazi medijima pruža mogućnost, ali i nameće obvezu da maksimalno iskoriste i afirmiraju neke od svojih temeljnih društvenih uloga. Stoga pozivamo sve medije u Hrvatskoj da u praćenje aktualne predizborne kampanje u svoje sadržaje uvrste teme vezane za rodnu ravnopravnost i politiku njezina promicanja, te da to čine neovisno o tome hoće li, i u kojoj mjeri, te teme biti zastupljene u predizbornim istupima i aktivnostima političkih stranaka."

Pročitajte cjelovito priopćenje Povjerenstva za praćenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima

 

HSU objavio djelomične liste

Hrvatska stranka umirovljenika na svojim je web stranicama objavila imena kandidata/kinja na prva dva mjesta u 10 izbornih jedinica. Kako kažu, očekuju "vjerojatni prolaz po jednog kandidata sa liste HSU-a u svim izbornim jedinicama, a u nekima će se čak voditi mrtva trka i za drugim". Među tim kandidatima, jedna žena je na prvom mjestu i to u 1. izbornoj jedinici i jedna je žena na drugom mjestu u 8. izbornoj jedinici. Detaljnu analizu HSU-ovih lista napraviti ćemo kada DIP objavi cjelovite liste.

 

Na SDP-ovim listama 30% žena

Iako SDP ima rodnu kvotu koja traži da niti jednog spola na listama ne bude manje od 40%, na SDP-ovim listama za 10 izbornih jedinica našlo se svega 30% žena.

Žene prosječno zauzimaju od 21% na listama u 4. i 5. izbornoj jedinici, preko 36% u 3. i 9. izbornoj jedinici do 43% u prvoj izbornoj jedinici. Kao i kod HNS-a, jedina zadovoljavajuća lista je opet ona koja se odnosi na centar Zagreba.

Na 3 liste žene su prve, Milanka Opačić u 7., Željka Antunović u 10. i Biljana Borzan u 4. izbornoj jedinici. Svega dvije žene su druge na listama (Ingrid Antičević Marinović u 9. i Dragica Zgrebec u 3.), tri žene su treće, a najviše žena, njih 5 smjestilo se na četvrtim mjestima izbornih lista (među njima je i bivša predsjednica saborskog odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol).

Prema istraživanju Jutarnjeg lista i Pulsa, ukupno 17 SDP-ovki moglo bi postati saborskim zastupnicama (29,8%) što je značajni pad u odnosu na zadnji saziv Sabora u kojem su žene činile 43% Kluba zastupnika SDP-a.

Cjelovite liste možete pogledati u prilogu.

Liste SDP-a

 

Nema nevažnih izbora!

 

 

 

 

Web preporuka: Na stranicama Ženske mreže Hrvatske možete pronaći informacije o aktivnostima ŽMH vezane uz predstojeće izbore.

 

 

 

 

 

Uskladiti nazive sa spolom kandidata/tkinja

Helena Štimac Radin, predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova zatražila je od Državnog izbornog povjerenstva da se uvedu ženski oblici imenica u sve tekstove u vezi s izborima te da se isti usklade sa spolom kandidata/tkinje, nositelja/ice liste za izbor zastupnika/ca u Hrvatski sabor...Više na portalu H-alter.

 

Predsjednik Mesić raspisao parlamentarne izbore!

Predsjednik Republike Stjepan Mesić donio je, temeljem ustavne ovlasti, odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor koji će se održati 25. studenog na biralištima u Hrvatskoj, a 24. i 25. studenog u inozemstvu. Od dana raspisivanja izbora počinje teći rok od 14 dana za predaju i verifikaciju kandidacijskih lista. Predizborna kampanja službeno će početi 3. studenoga, trajat će tri tjedna i završava 24 sata prije dana održavanja izbora (izborna šutnja 24. studenoga).

Web preporuka: http://www.izbori.hr/

 

Vesna Kesić o položaju žena u SDP-u

Vesna Kesić, novinarka i dugogodišnja aktivistica ženskih mirovnih i medijskih nevladinih organizacija, objavila je na web portalu H-alter dva vrlo zanimljiva komentara o položaju žena u SDP-u.

Pročitajte:

ZORAN MILANOVIĆ I 'SDP JAKIH MUŠKARACA'

SOCIJALDEMOKRATI SU IPAK ISKLJUČILI ŽENE

 

Počelo objavljivanje lista!

HNS je prva stranka koja je objavila izborne liste. Temeljitu analizu izbornih lista raditi ćemo kada Državno izborno povjerenstvo službeno objavi sve izborne liste, no bacile smo pogled i na ove neslužbene. S izuzetkom HNS-ove liste za prvu izbornu jedinicu koju nosi predsjednica stranke Vesna Pusić i na kojoj žene čak čine većinu kandidata/kinja (57% odnosno 8 od 14), broj žena na HNS-ovim listama je od 7% u trećoj, četvrtoj i devetoj do najviše 29% u osmoj i šestoj izbornoj jedinici. U prosjeku HNS na svojim izbornim listama ima 21% žena pri čemu je samo 1 žena na čelu jedne od lista (Vesna Pusić u 1. izbornoj jedinici), samo 1 žena je druga (Alenka Košiša Čičin-Šain u 1. izbornoj jedinici) i 3 žene su treće na izbornim listama (Danica Hursa u 3., Željka Krištof u 5. i Nada Turina-Đurić u 8. izbornoj jedinici). Više možete vidjeti na web stranicama http://www.izbori.hns.hr/.

 

II. Koordinacija županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova

Koordinacija županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova traži od svih političkih stranaka i neovisnih predlagatelja/ica da pri sastavljanju kandidacijskih lista za predstojeće izbore zastupnika/ca u Hrvatski sabor u studenome 2007. godine vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca. Sukladno navedenoj Preporuci Rec (2003)3 Vijeća Europe Koordinacija ističe da: "uravnotežena participacija žena i muškaraca u političkom životu znači da zastupljenost bilo žena bilo muškaraca u bilo kojem tijelu koje odlučuje u političkom životu ne bi smjela pasti ispod 40%".

Više pročitajte na ZaMirZine-u

 

Stranački programi

Uputile smo poziv parlamentarnim strankama da nam dostave svoje programe koji se tiču rodne ravnopravnosti odnosno unapređenja položaja žena. Kako će programi pristizati tako ćemo ih i objavljivati u našoj rubrici Stranački programi za žene.

Neparlamentarne stranke koje će istaknuti svoje liste za predstojeće izbore također nam mogu poslati svoje programe na način da pošalju uvodni tekst do 900 znakova te program u pdf formatu na e-mail cesi@zamir.net.

 

Blogerice

Korištenje Interneta kao sredstva političke komunikacije danas je postalo nezaobilazno. Jedan od Internet alata je i blog. Blog je vrlo pogodan alat jer ne zahtjeva preveliko informatičko znanje, blog servisi su u pravilu besplatni, omogućuje komunikaciju s različitim ljudima, interaktivan je, i što je možda i najvažnije omogućuje svojim korisnicima da pišu o stvarima koje su njima bitne.

Kako blogaju naše političarke možete vidjeti na sljedećim linkovima:
http://marijalugaric.bloger.hr/
http://vesnaskareozbolt.bloger.hr/
http://ivamiaerak.blog.hr/

 

Medijski trening za političarke

U Donjoj Stubici 7. – 9. rujna 2007. održan je medijski trening za političarke na temu odnosi s medijima i vještine javnog nastupa. Na otvorenju seminara gostovala je predstojnica vladinog Ureda za ravnopravnost spolova, mr.sc. Helena Štimac Radin i ujedno govorila o političkoj participaciji žena na nacionalnoj i lokalnoj razini, i o inicijativi Ureda vezano uz preporuke političkim strankama da na kandidacijskim listama za predstojeće izbore navode ravnomjerno kandidatkinje i kandidate.

Seminar su vodile Gordana Simonović i Zinka Bardić, a kao gošća seminara o svojim iskustvima pisanja bloga govorila je saborska zastupnica iz SDPa Marija Lugarić. 

Seminaru je prisustvovalo 13 žena iz 7 parlamentarnih stranaka koje su iskazale veliko zadovoljstvo naučenim.

 

Dobrodošli/e na izbori.cesi.hr

Web stranica "Žene u izborima 2007-e" dio je projekta "Unapređenje sudjelovanja žena u izbornoj kampanji za parlamentarne izbore 2007. godine u RH". Ovdje ćete moći pratiti sve novosti vezane uz sudjelovanje žena u parlamentarnim izborima, upoznati se s kandidatkinjama na izborima te pročitati analize sudjelovanja žena u kampanji koje ćemo raditi u sklopu projekta.
Sve sugestije i prijedloge slobodno nam šaljite na cesi@zamir.net.